Posljednjih godina sve intenzivnije se po popularnim medijima objavljuju rezultati znanstvenih istraživanja, anketa i studija o zdravstvenim svojstvima, naravno pozitivnim i negativnim vina, piva, kave, Coca ili Pepsi Cole, Red Bulla što dovodi do prave zbrke, ali i pozitivnih i negativnih učinaka na industriju alkoholnih i bezalkoholnih pića, farmaceutiku, turizam i sl. Što i koliko piti, zašto uopće piti, svakodnevna je dvojba. Ni idući članak, naravno neće je otkloniti, jer pouzdanih znanstvenih dokaza, osim štetnosti pušenja za zdravlje, praktično i nema i sve je to jedan veliki rat između globalnih divova industrije pića, u kojemu nerijetko stradaju i mali, pa i najmanji. /Bajro Sarić/
Je li vino opasno ili bezopasno u malim količinama i povećava li ili ne kava opasnost od srčanog udara? To nam nije toliko bitno koliko činjenica da se godinama pojavljuju kontradiktorne vijesti vezane uz ova dva napitka.
Ljubiteljima zdravog života stvarno nije lako. Ako bi se držali savjeta koji se pojavljuju u novinama o štetnosti nekih napitaka, vjerojatno bi brzo došli u krizu. Takav je slučaj kada se radi o vinu. Je li ono štetno ili nije? Je li bolje piti umjereno ili uopće ne piti ili pak ne obraćati pažnju na ograničenja?
Nije nam tu bitno otkriti konačnu istinu o vinu ili kavi, već samo prikazati nelogičnosti i proturječnosti u informacijama o njima. U pravilu svako iduće istraživanje o vinu ili kavi pobija ono prethodno.
»Oko 125 mililitara vina dnevno povećava rizik od obolijevanja od raka debelog crijeva za devet posto, dok se rizik od dobivanja raka usta ili grla uvećava za alarmantnih 168 posto«, pokazalo je istraživanje koje je proveo nacionalni institut za istraživanje raka u Parizu. Jao! Dobro, ali u malim količinama se može popiti, zar ne? To je općepoznato? Predsjednik spomenutog instituta Dominique Maraninchi kaže da su male dnevne doze alkohola najštetnije. »Nema količine, bez obzira na to koliko ona bila mala, koja je dobra za zdravlje«, smatra on i još dodaje da, unatoč uvriježenom mišljenju da su male količine alkohola dobre za zdravlje srca, danas stručnjaci tvrde da su ta istraživanja iz 80-ih godina bila pogrešna.
To su zaključci, pogotovo ovaj zadnji, s kojima se ne bi složio nutricionist George Mateljan, sudeći prema tekstu koji je u našim novinama prenesen krajem listopada prošle godine, a čija jedna rečenica kaže: »Jedna čaša crnog vina na dan, dvije maksimum«. Za Michela Montignaca od vina je opasnija coca-cola! "Uporno govorim na svojim predavanjima da bi bilo zdravije maloj djeci davati vino nego coca-colu jer je toliko nezdrava", izjavio je Montignac u jednom intervjuu.
»Vino sadrži velik udio antioksidansa koji neutraliziraju štetno djelovanje slobodnih radikala koji uzrokuju mnoge bolesti, pa čak i rak. (…) Za jačanje imuniteta – čaša vina na dan. Probajte kuhano vino. Zaljubit ćete se!«, piše na web stranici fitness.com.hr.
Znači, ipak ima još dobrih vijesti za vinopije jer po nekima crveno vino pomaže u sprječavanju Alzheimera, smanjuje rizik od raka i dobro djeluje na krvožilni sustav zbog čega ga neki nazivaju eliksirom života. Je li vam sada lakše?
Sljedeći primjer našli smo u novinskoj vijesti. Ljubitelji dijeta, čuvajte se jer: »Čaša vina sadrži jednak broj kalorija kao i kriška torte«, smatra britansko ministarstvo zdravstva.
I dalje: »Vino je najkorisnije od svih pića, najukusnije od svih lijekova, najugodnije od svih živežnih namirnica. (…) Loš učinak na ljudski organizam nema vino, nego pretjerivanje u pijenju, kao i pretjerivanje u prehrani ili bilo kojoj drugoj fizičkoj aktivnosti«. Ovo je izvučeno sa stranice firme koja prodaje alkotestere.
Negdje u nepostojeću zlatnu sredinu mogla bi se ugurati objavljena izjava doktora Viktora Peršića, zamjenika ravnatelja opatijske Thalassotherapije: »Alkohol u malim količinama (1,5 dl vina ili 3 dl piva) pogoduje kardiovaskularnom zdravlju, dok u većima šteti«, kaže on. »No, sasvim je sigurno da one koji ne piju alkohol na to ne treba poticati, već samo one koji to čine valja uputiti da budu umjereni«, upozorava liječnik.
Ajme, zbrke! Kada se neki od tih savjeta prouče, shvati se da međusobno i nisu toliko proturječni, ali nisu ni svi nutricionisti za bavljenje analizom onoga što je autor htio reći. Činjenica jest da se plasiraju kontradiktorne i zbunjujuće informacije. Kao da to nije dosta, neki se prepiru je li crno vino zdravije ili nezdravije od bijelog, i obrnuto.
Je li vino, općenito, zdravo ili nezdravo? Tko bi ga znao. A i što vas briga ako ne pijete. Ili ako ne čitate ovakve tekstove.
Slično je i s kavom. Prema talijanskim znanstvenicima, kava može pomoći u zaštiti jetara od određenih patoloških promjena. Na sastanku u Milanu rekli su da nekoliko šalica kave dnevno može smanjiti mogućnost pojave nekih vrsta tumora. Trudnice, po njima, također nemaju razloga za zabrinutost jer nije otkrivena veza između ispijanja kave i slabog razvoja fetusa ili prijevremenog rođenja, no je li kava dobra za trudnice ili nije, to je još jedna stvar oko koje se stručnjaci ne mogu dogovoriti.
Kava je po Amletu D'Amicisu bogata antioksidativnim svojstvima i djeluje kao blagi stimulans. Čak može pomoći pri mršavljenju. Možda nakon čaše vina?
Dobro je da znanstvenici istražuju. Kad se malo pročešljaju vijesti vidi se da kava nije pogubna za srce, smanjuje rizik od raka, dijabetesa, Alzheimera i Parkinsonove bolesti te štiti od kolesterola, a šalica do dvije dnevno ne povisuju tlak. Do daljnjeg.
Prema nizozemskim znanstvenicima na čelu s dr. Martinom Grubbenom filtrirana kava jednako je štetna kao i obična jer se filtriranjem ne uklanja tvar povezana sa srčanim bolestima i kapi, stoji u jednoj staroj vijesti.
Nedavno je objavljeno da su osobe koje konzumiraju više od sedam šalica kave na dan izložene opasnosti od halucinacija. To su zaključili britanski znanstvenici koji naglašavaju da kava ipak nije jedini uzrok halucinacija, ali preporučuju što manji unos kofeina ljudima koji su redovito pod stresom.
I zato, oprez, nikad se ne zna. Ma, zapravo, znate što - zanemarite sve ovo prethodno jer dvije nove studije objavljene u časopisima Circulation i Stroke, a što smo nedavno prenijeli sa stranice www.vitamini.hr, sugeriraju da se mogućnost moždanog udara može smanjiti konzumiranjem toplih napitaka. Tako kažu istraživači, ali se ipak ograđuju jer zaštitni učinak »ne vrijedi za pušače, oboljele od dijabetesa te osobe s visokim krvnim tlakom ili povećanim kolesterolom«.
Tko ima pravo, i u ovom slučaju najbolje znaju oni koji vole zaviriti u šalicu i usput pokušati predvidjeti budućnost.
2009-07-18
Mladen RADIĆ - www.novilist.hr
Najpoznatiji "anchorman" u povijesti televizije, čovjek koji je Americi priopćio da je Kennedy ubijen i prenosio spuštanje na Mjesec, Walter Cronkite, preminuo je u petak u svom domu na Manhattanu nakon duge bolesti.
Koliki je značaj Waltera Cronkitea govori i činjenica da prije 1950., kad je on počeo raditi na CBS-u, nije bilo položaja glavnog voditelja vijesti, "sidraša" glavne informativne emisije, i da je on praktički izmislio taj položaj. (U Švedskoj te "anchormane" zovu Kronkiters, u Nizozemskoj Cronkiters).
Rođen u Missouriju, Cronkite je karijeru počeo kao sportski novinar na radiju, a s izbijanjem Drugog svjetskog rata postao je reporter na bojišnici; bio je jedan od samo osmorice novinara kojima je dopušteno da lete u bombarderima B-17 na borbene misije nad Njemačkom. Nakon rata je izvještavao sa suđenja u Nirnbergu i bio UP-ov dopisnik iz Moskve.
Nakon dvije godine rada na televiziji, prvi put je opisan kao "anchor" u vijestima koje su pokrivale konvencije republikanaca i demokrata 1952., i zvijezda je rođena. Nikome Amerikanci nisu vjerovali kao Cronkiteu i njegovim uredno potkresanim brkovima i dubokom baritonu.
Cronkite je voditelj glavne emisije CBS Evening News postao 1962., a u povijest je ušao čitajući izvještaje iz Dallasa. Kad je propćio gledateljima da je predsjednik Kennedy mrtav, Cronkite je skinuo naočale i obrisao suze koje su mu navrle, čime je iskazao ljudskost i postao još bliži gledateljima.
Svako svoje čitanje vijesti završavao je zaštitnim znakom, rečenicom "and that's the way it is" ("i tako to jest") po kojoj je bio poznat.
Kad je 1968. Cronkite, koji je obišao Vijetnam i uvjerio se u tamošnju sittuaciju, na vijestima izjavio da je rat u Vijetnamu "pat-pozicija u kojoj smo zaglibili, rat koji se ne može dobiti", predsjednik Lyndon Johnson je rekao: "Ako sam izgubio Cronkitea, izgubio sam središte Amerike." Četiri godine kasnije, Cronkite je bio prvi TV-voditelj koji je spomenuo skandal Watergate.
Velika Cronkiteova strast bilo je istraživanje svemira i širenje ljudske rase izvan Zemlje; bio je komentator izravnog prijenosa spuštanja Apolla 11, a iz mirovine se jednokratno vratio 1998. da bi prenosio ponovni odlazak Johna Glenna u svemir.
Njegovu oproštajnu emisiju vijesti 1981., kad je otišao u mirovinu, gledalo je 36 milijuna Amerikanaca; predsjednik Jimmy Carter dodijelio mu je najviše američko odličje, Kongresnu medalju časti.
Svog nasljednika Dana Rathera je podržavao, ali i javno kritizirao zbog loše odrađene emisije o vojnoj službi predsjednika Busha mlađeg. U svojoj kolumni 2004. žestoko je branio predsjedničkog kandidata Johna Kerryja od napada da je lažirao detalje o služenju u Vijetnamu, a kad ga je Larry King upitao je li pristran, Cronkite je odgovorio: "Svi mi novinari imamo svoje predrasude, ali znamo kako ih odložiti u stranu dok obavljamo posao".
Povodom Cronkiteve smrti, predsjednik Barack Obama izjavio je da je Cronkite postavio standarde po kojima će biti procjenjivani svi TV-voditelji: "Pozvao nas je da mu vjerujemo, i nikad nas nije iznevjerio. Naša zemlja izgubila je legendu i dragog prijatelja, koji će nam veoma nedostajati."
2009-07-18Marko Fančović – www.vecernji.hr
