Monetarna politika je skup pravila, propisa, mjera i instrumenata kojima se u monetarnoj sferi društvene reprodukcije regulira količina, struktura i dinamika novčane mase, kao i optjecaj novca na razini nacionalnih, odnosno državnih ekonomija. Temeljne sastavnice monetarne politike su emisijska, kreditna, devizna i tečajna politika. Monetarna politika sa svojim mjerama i instrumentima ima snažan utjecaj i na fiskalnu /poreznu/ poliku i uopće makroekonomsku politiku, ali vrijedi i obratno. Donositelj i provoditelj monetarne politike, odnosno monetarne vlasti su središnje /centralne/ banke odnosne države, u Hrvatskoj to je Hrvatska narodna banka. Na svjetskoj razini, poradi usklađivanja monetarnih tokova i politika među državama i regijama to je Međunarodni monetarni fond /IMF/ sa sjedištem u Washingtonu /SAD/.
Glavni cilj monetarnih vlasti jest održavanje stabilnosti cijena, odnosno prevencija i neposredne mjere i instrumenti u funkciji sprječavanja inflacije /porasta cijena/ i deflacije /pada cijena ispod realnih vrijednosti/. Spomenuti cilj odražava se na financijsku likvidnost, monetarnu ravnotežu i i stabilnost domaćeg novca i deviznog tečaja. Ostvarenje toga temeljnog cilja može imati i pozitivne, ali i negativne učinke na dinamiku i kakvoću nacionalne ekonomije, što se izražava kroz stopu zaposlenosti, BDP /bruto domaći proizvod/, stopu rasta /ili pada/ i cjenovnu stabilnost.
Ekspanzivna monetarna politika ima za posljedicu porast novčane mase, smanjenje kamatnih stopa, povećanje ulaganja, povećanje BDP-a i proizvodnje i porast zaposlenosti. Restriktivna monetarna politika dovodi do smanjenja novčane mase, povećanje kamatnih stopa, smanjenje ulaganja i BDP i pad zaposlenosti.
29.10.2009.
Bajro Sarić prema www.wikipedia.org
