GLOBALNA FINANCIJSKA KRIZA - DOKAD?

Spektar - Ekonomija

 

 

Svijet još nema predodžbu kako će izgledati financijski sustav sutrašnjice. Očigledno, dubina i dinamika krize mnogo su ozbiljnije nego što se procjenjivalo. Zato će trebati mnogo energičnijih i bolnijih rezova da se stavi pod kontrolu, a posebno da bi se umanjili negativni učinci na realni sektor. Ipak, te se učinke neće moći izbjeći i posljedice krize bit će teške. Svjetska ekonomija prolazi kroz najtežu financijsku krizu u posljednjih 80 godina. Kriza je najprije zahvatila znatan segment američkoga financijskog sustava – kreditiranje nekretnina, a postupno se širila na bankarski sustav, osiguranje, fondove, burze. Iz američkih financija kriza se proširila na europske financije, bankarstvo, burze.Kriza se počela reflektirati i na realni sektor. Stopa rasta svjetskog BDP-a ozbiljno se usporava, padaju cijene nekretnina, neki industrijski sektori počinju trpjeti velike gubitke. Dosta znakova upozorava da se globalno gospodarstvo kreće prema ozbiljnoj recesiji.U pokušaju da spriječe širenje krize vlade i središnje banke glavnih zemalja poduzele su energične mjere upumpavajući svježi kapital u bankarski sektor. Osim toga, nekoliko velikih bankarskih imena u SAD-u i Velikoj Britaniji više ne postoje. Uz to, američka Vlada praktično preuzima neke banke, a isti scenarij slijede i neke EU zemlje. U javnosti je vrlo rašireno stajalište da su financijsku krizu izazvali loši (subprime) hipotekarni krediti u Sjedinjenim Državama. Na tržištu nekretnina u SAD-u formirao se veliki balon (bubble), koji se počeo ispumpavati i to je pokrenulo krizni scenarij. Ali to nije primarni uzrok krize. Svjedoci smo prije svega sistemske, rekli bismo konstrukcijske krize svjetskoga financijskog sustava. Utoliko je ona teža i drugačija od dosadašnjih. Temelji aktualnoga financijskog sustava postavljeni su u Bretton Woodsu, sredinom prošlog stoljeća. Kao stožer sustava utemeljen je američki dolar, na koji su fiksirane glavne valute, a on je vezan uza zlato. Tako konstruirano sidro funkcioniralo je sve do ukidanja konvertibilnosti dolara na početku sedamdesetih godina. Suspenzijom konvertibilnosti prekinuta je, makar i simbolična, veza između realne i financijske ekonomije. Odatle ekonomija simbola, odnosno financijski sektor počinje nekontrolirano bujati. Transformira se tradicionalno konzervativno bankarstvo, rađaju se nove institucije, kreiraju se novi financijski proizvodi, tzv. financijske inovacije, opcije, derivati, futures i drugi. Zahvaljujući svemu tome, financijski sektor razvija se neovisno i neusporedivo brže od realne ekonomije. Poticaj bujanju financija svakako je davala i prevladavajuća tržišna doktrina da je financijsko tržište samoregulirajući mehanizam i da ne može otići u ekstreme. Rast financijskog sektora i njegovu globalizaciju omogućavala je dinamična deregulacija, razvoj ‘tvrdih’ tehnologija – informatike i telekomunikacija, kao i razvoj ‘mekih’ tehnologija – sve brojnijih financijskih inovacija. Financijsko tržište postalo je globalno, razvili su se gigantski financijski subjekti, banke i ostali koji su postali ‘preveliki da bi propali’ (to big to fail). Usporedno s rastom financijskog tržišta razvijali su se i sustavi nadzora i regulacije, ali oni su u većoj mjeri ostali nacionalnog karaktera. Mnogi inovativni financijski proizvodi, posebno u sektoru investicijskog bankarstva, funkcionirali su izvan sustava nadzora. Dominantan novčani medij za razvoj financijskog sektora bio je američki dolar. Zahvaljujući poziciji svjetske rezervne valute, dolar je omogućavao SAD-u da prima a ne daje, da kreditira a ne odriče se. Koristeći dominantnu poziciju dolara SAD je financirao svoju ekspanziju, uključujući i ratove. Američki budžetski deficit je nakon Reaganove, ali i Bushove administracije dosegnuo gigantske razmjere. Uz to, američki FED je vodio politiku niske kamatne stope. Manipuliranjem primarnom kamatom održavala se prividna ravnoteža i izbjegavale su su krize, koje su se razvijale devedesetih godina. Američka prime rate snižena je sa 6,5 na 3,5 posto u roku od svega nekoliko mjeseci nakon 2000. godine, a poslije napada na tornjeve u New Yorku na samo jedan posto godišnje. Naredna 33 mjeseca FED je održavao negativnu realnu kamatnu stopu. Na tim temeljima ekspandiralo je kreditiranje. Novac je bio jeftin i dostupan. Posljedice ekspanzije kumulirale su se na tržištu nekretnina. Na tom segmentu balon se najbrže razvijao, ali počeo je i pucati. Mehanizam nastanka financijskog balona bio je vrlo jednostavan: banke su masovno odobravale kredite bez solidne procjene rizika i bez odgovarajućih kolaterala. Najčešće je bila dovoljna procjena da će cijene nekretnina dalje rasti. Kredite za kuće dobivale su i osobe bez zaposlenja, kao i one koje stvarno nisu bile u mogućnosti otplaćivati rate. U ekspanziji kreditiranja i ljudska je pohlepa igrala veliku ulogu. Banke su zarađivale goleme profite, a njihove uprave visoke bonuse. Stanovništvo je jednostavno dolazilo do kredita, a poslovna javnost bila je zadovoljna rastom cijena bankarskih dionica i uloga u fondove. Financijsko tržište njihalo se u zanosnom ritmu, slično lakom pijanstvu, za koje vrijedi stara izreka: Čovjek se sve bolje osjeća, a organizam propada. Vesela glazba svirala je sve do prvih vidljivijih znakova krize: 6. kolovoza 2007. bankrotirala je American Home Morgage kao prva žrtva američkog tržišta nekretnina; 9. kolovoza BNP Paris je suspendirao svoja tri investicijska fonda vrijedna dvije milijarde eura radi toga jer je njihovo tržište 'nestalo'; Europska središnja banka upumpala je prvih 95 milijardi eura u bankarski sustav, a slično su postupili FED i Japanska središnja banka. Negativni slijed nastavljen je: 10. kolovoza, 13. kolovoza, 16. kolovoza… I dalje redom sve do Bear Stearnsa, Lehman Brothersa, AIG-a i drugih posrnuća. A odatle do širenja krize na Europu i cijeli svijet nije bilo daleko. Osnovni financijski instrument pomoću kojega je financijsko tržište nekontrolirano raslo bili su financijski derivati. Korištenjem tih inovativnih proizvoda američke banke su 'prepakirale' loše hipotekarne kredite, osigurale prvoklasne kreditne rejtinge i preprodale ih investitorima u Europi. Tržište derivata glavni je segment globalnoga financijskog balona. Prema procjenama BIS-a, vrijednost važećih ugovora iz te oblasti na kraju 2007. iznosi 600 bilijuna dolara, što je 11 puta više od vrijednosti svjetske proizvodnje. Prije desetak godina vrijednost toga financijskog segmenta iznosila je 'samo' 75 bilijuna dolara. Najbrže rastući financijski derivat, poznat kao CDS (Credit Default Swaps), koji je omogućio osiguravanje nekretninskih kreditnih proizvoda, narastao je na 55 bilijuna dolara, što je više od vrijednosti ukupnog američkoga stambenog fonda. Gore smo dijelom objasnili korijene i mehanizme financijske krize. Ona iskazuje i druge osobine, koje nisu bile karakteristične za prijašnje pojave. Sadašnja je kriza mnogo kompleksnija, ne samo zbog dubine i rasprostranjenosti nego i zbog složenosti međunarodnih ekonomskih odnosa, posebice pozicije Kine i Indije kao nastupajućih svjetskih ekonomskih kolosa. Aktualnu krizu prati još jedna specifičnost, a to je odlučnost vlada i središnjih banaka ugroženih zemalja da ovladaju negativnim procesima. Premda su reakcije vlada u ranim fazama krize bile prilično mlake, one u posljednje vrijeme ispoljavaju visoku odlučnost. Osigurava se likvidnost bankarskog sektora, preuzimaju se neke banke, zaoštrava se regulativa. Na te su mjere burze početno pozitivno reagirale, ali i dalje vlada velika neizvjesnost. Očigledno je da je dubina i dinamika krize mnogo ozbiljnija nego što se procjenjivalo. Zato će trebati mnogo energičnijih i bolnijih rezova da se stavi pod kontrolu, a posebno da se umanje negativni efekti na realni sektor. Ipak, te efekte neće biti moguće izbjeći i posljedice krize bit će teške. Kao što je rečeno u uvodu, ovo je kriza sistema. Kako god se okončala, ostavit će duboke posljedice na strukturu svjetskoga financijskog sustava. Mnogo toga u financijama, organizaciji financijskih institucija, njihovoj ulozi i funkcioniranju, financijskim proizvodima, metodama regulacije i nadzora temeljito će se promijeniti. Malo ljudi ima predodžbu kako će izgledati financijski sustav sutrašnjice. Ipak, jedno je sigurno: nakon krize ulazimo u razdoblje kada će ekonomska uloga države biti mnogo izraženija. Razdoblje tržišnog fundamentalizma, kao vladajućeg načela u posljednjih dvadesetak godina, bit će potisnuto. Hoće li to značiti i kraj dolarskoga novčanog standarda i formiranje posve nove financijske paradigme ostaje da se vidi.

Dr ŽARKO PRIMORAC

HNB tečajna lista

03.01.2020
Srednji
JPY JPY
100
6,109155
CHF CHF
1
6,854022
GBP GBP
1
8,781009
USD USD
1
6,646529
EUR EUR
1
7,442783
$ Odabir valute
= Odabir valute