KOMUNIZAM ODE, KONZUMERIZAM DOĐE

Spektar - Društvo

Konzumerizam ili potrošačka histerija širi se kao zaraza diljem svijeta. Riječ je o fenomenu potrošnje onoga što nam proizvođači i marketinški stručnjaci vele da trošimo, odnosno kupujemo, a ne ono što nam doista treba. Na konceptu konzumerizma čini se jedino održivim suvremeni i razvijeni kapitalizam, ma koliko mnogi to priznali. Uostalom, najnovije antirecesijske mjere i makroekonomske politike diljem svijeta temelje se na konzumerizmu, odnosno poticanju osobne potrošnje, a preko toga i proizvodnje potpunije zaposlenosti. Friedrich Hayek je takav model antirecesijske politike ocijenio nekonzistentnim i kratkoročnim, koji u sebi krije klice izbijanja novih ekonomskih kriza u sve kraćim intervalima. Međutim, ni sam nije pronašao ništa bolje. Evo jednog zanimljivog i iz neuobičajenog kantuna promatranog fenomena ili činjenice konzumerizma /Bajro Sarić/.

Jesmo li svi danas postali poprokoni? Poprokon, pitate se, što je to!? Ma, to vam je još samo jedna moja složenica, složena riječ od više riječi. Volim izmišljati nove riječi. Dakle poprokon znači pohlepni profiterski konzumerist. Mislim da se većina ljudi, pripadnika onoga što zovemo zapadnom civilizacijom upravo tako može opisati. Što se tiče onih koji još nisu postali poprokoni svaka im čast što se uspijevaju tome oduprijeti. Velike kompanije, korporacije žele da svi postanemo glupi, bezumni poprokoni kojima oni putem reklama i raznoraznih marketinških strategija mogu prodati bilo što, a sve u ime profita tj. velike zarade. Koliko se puta ode u dućan i kupi ono što se ne treba? Poticajna muzika, ljepa ambalaža, uredno složene police, reklame, čine svoje i na kraju se uvijek potroši više nego se planira.No, to bi bilo kolko glupo toliko i na neki način simpatično, da svi postanemo potrošačko konzumeristički roboti.

Ali tu utjecja društva ne prestaje, svi se polako pretvaramo i u profiterske konzumeriste. Naime da li bi mogli zamisliti recimo ovakav život. Osoba je dobila recimo na nekoj nagradnoj igri ili je uložila ili je nasljedila ili je na neki drugi legalni način došla do veće svote novaca. S dijelom tih novaca ona se skućila a ostatak je uložila u rentnu štednju i živi od mjesečne rente. Takva osoba ne mora raditi. Odnosno može raditi što god želi bez svakodnevnih stresova koje imaju zaposlene osobe. Takva osoba može recimo čitati, putovati, baviti se hrpama hobija koji je zanimaju, a za koje nebi imala vremana, može se baviti humanitarnim ili volonterskim radom itd. Ukratko ne bi li bilo divno da svi možemo tako. Da nema stalnog trčanja za novcima za profitom u našim prilikama za mini i makro profitom. I sad netko primjerice dođe i čuvši da takva osoba ne radi kaže da ona i nije od koristi društvu. E, sad kaže li se to iz ljubomore ili iskrene brige za društvo i za to da svi pripadnici društva rade. Što bi na takve tvrdnje trebali reći pripadnici nekih plemena. Možda po toj logici da su njihovi životi bezvrijedni budući da ne trče za novcima i profitom!?

Ja mislim da je život puno više od trčanja za novcem. Problem je u tome što novac i bezglava potrošnja postaju glavnim smislom života, što je u izravnoj vezi sa profiterstvom i s rastom pohlepe. Proizvodi su sve kratkotrajniji, lošije kvalitete da bi se ljudi,  dakle da bi se potrošači natjerali da što prije trče u neki dućan po novi proizvod i tako u nedogled.  Smatrati li da je život osobe koja se mora rano ustajati da ne zakasni na posao, raditi čitav dan, eventualno trpiti buling na poslu, biti u stalnom strahu od otkaza, konstantno biti pod stresom, život osobe koja kasno vjerojatno živčana i umorna dolazi sa posla, kvalitetan život!?

I onda se stariji čude zašto su mladi takvi kakvi jesu, zašto piju, zašto se drogiraju, zašto su agresivni, loši učenici itd. Onda se počinje kriviti obitelj, glupost, kao da današnji roditelji u ovako ubrzanom tempu života uopće imaju vremena za brigu o djeci. Ta nisu u stanju izlaziti na kraj sa vlastitim stresovima na poslu pa da još moraju trpiti derišta doma, derišta doma su prva na kojima se frustracije i stresovi nakupljeni tijekom radnog dana iskaljuju, još ako se ima i slabiji bračni drug super, tim gore po njega. I onda mislim da nije teško dokučiti zašto je obiteljsko nasilje u porastu, zašto se brakovi raspadaju, zašto je sve više općenito u društvu negativnih pojava.

Općenito mislim da su pripadnici zapadne civilizacije koju predvodi Amerika u opasnosti da postanu bezdušni, bezmožni, robotizirani, pohlepni, profiterski, konzumenti ukratko poprokoni.

A kad svi postanemo poprokoni, što onda? Majka Geja, planet na kom svi živimo ionako već grca i guši se u efektu staklenika, u zagađenim morima, u smetlištima, u ispušnim plinovima, u našem prekobrojnom broju. Postali smo jedina biološka vrsta koja uništava biosferu u kojoj živimo. Koliko još moramo razljutiti majku Gejau koja ne voli neravnotežu, koja sve vraća u sklad i harmoniju, te koja nemilice reducira brojnost oniha koji joj škode. A arsenal kakav stoji na raspolaganju majki Geji je stvarno impresivan: asteroidni i kometarni udari, provale vulkana i supervulkana, mutirani biološki agensi (sida, ebola, ptičija gripa,...), stres (što veći sres, slabiji je imunitet na bolesti što u konačnici uzrokuje i kraći život), epidemije, pandemije, početak novog ledenog doba, preokretanje i slabljenje magnetskih polova što čini ekosferu podložnim štetnim zračenjima sa Sunca i iz svemira, slabljenje ozonskog omotača, sunamiji, poplave, promjene obalnih linija i provale mora na kontinentalna ravničarska područja itd. Ako se efekt staklenika nastavi onda će razina mora porasti za još najmanje 100 m kako je uostalom bila narsla prije 12000 god kad je završilo zadnje ledeno doba. Stoga se nadam da još nije prekasno i da ima vremena da se popravimo i da popravimo štetu koju smo da sada počini biosferi iz koje smo potekli, koja nas (još) trpi i čiji smo (još) sastavni dio, jer nemojmo se zavaravati Zemlja je postojala milijardama godina prije nas i isto tako će postojati i milijardama godina nakon nas. Jer mi smo samo treptaj u Gejinu oku koju Sunce već grije 4 600 000 000 godina.

2009-08-13

http://celestar.blog.hr

HNB tečajna lista

03.01.2020
Srednji
JPY JPY
100
6,109155
CHF CHF
1
6,854022
GBP GBP
1
8,781009
USD USD
1
6,646529
EUR EUR
1
7,442783
$ Odabir valute
= Odabir valute